Alergija

Alergija
Pavle D, 11 godina. Dg. Neurodermatitis, prije i poslije BICOM terapije.

Alergija je reakcija imuniteta na alergen iz našeg okruženja sa kojim tijelo dođe u kontakt. Dolazi do senzibilizacije tijela na taj alergen i javljaju se simptomi od strane kože, disajnih organa i gastrointestinalnog trakta. Danas je sve veći procenat djece i odraslih koji imaju alergiju na neki alergen. Medicina napreduje i stalno se pronalaze novi lijekovi protiv alergije ali je procenat ljudi koji imaju alergiju u Svijetu sve veći.

Razlog za to je izmijenjen nutritivni status hrane uz trovanje hrane pesticidima i aditivima , loša ishrana ljudi bogata rafinisanim šećerima, česte hronične infekcije koje iscrpljuju imunitet, stres, manjak fizičke aktivnosti, konzumacija loše vode,  opterećenje našeg elektromagnetnog polja elektrosmogom (računari, mobilni telefoni, Wi-fi) ….

Zato kada želimo ojačati imunitet i riješii se alergije trebamo sagledati zašto je došlo do pada imuniteta i čime je to naš imunitet opterećen. Još uvek, nažalost, mnogi govore o alergiji tek onda kada je imunološku reakciju moguće dokazati specifičnim kožnim i krvnim testovima. Sama alergijska predreakcija se dešava dok se imunitet bori sa alergenom. Kada imunitet posustane , nastaju simpomi alergije kao što su kožni osip, kijanje, kašalj, astma, dermatitis, neurodermatitis….

Možemo razlikovati alergiju, pseudoalergiju i nepodnošljivost ili intoleranciju. Osobama sa tegobama je potpuno svejedno od kojeg oblika pate, žele  se samo alergijskih simptoma riješiti.

Alergija – pojašnjenje pojmova: 

  • Drugačija reakcija organizma – to je simptom bolesti, na primjer svrab kože, peckanje očiju, curenje sekreta iz nosa, osip na koži.
  • Alergen – tj. supstanca na koju reagujemo alergijskom reakcijom: polen, životinjska dlaka, nutritivne namirnice kao što su kravlje mlijeko, jaja, kikiriki…
  • Dolazi do senzibilizacije – to znači da jedan ili više kontakata sa alergenom pokreće u organizmu imunološku reakciju. Senzibilisani organizam pri svakom ponovnom dodiru sa alergenom odgovara lučenjem histamina i pojavom simptomom, različitih intenziteta.

Alergije i imunološki sistem

Naš imunološki sistem razvio se milionima godina u beskrajno složen i izvanredno efikasan odbrambeni sistem. Ima ulogu da naše tijelo brani od zaraznih mikroorganizama kao što su virusi, bakterije, gljivice i paraziti. Na prvoj crti bojnog polja bore se različite grupe bijelih krvnih zrnaca pustolovnih imena, kao što su limfociti, ćelije ubice, ćelije proždrljivice, itd. One se same bore, žrtvuju se za organizam koji ih hrani, ili proizvode i razvijaju oružje – antitijela. Da bi udovoljili svojoj ulozi i mogli napadati svuda tuđe uljeze, bijela krvna zrnca “patroliraju” krvnim i limfnim putevima.

Samo ih je tako moguće pozvati na “bojno polje”. Za proizvodnju i dopunjavanje tih “odbrambenih supstanci“ zadužena su neka tkiva i organi: koštana srž, jetra, slezina, štitna žlezda i limfno tkivo. Limfni čvorovi u crijevima su posebno značajni jer predstavljaju oko 70% ukupnog limfnog sistema čovjeka. Zbog toga je vrlo važno dobro djelovanje crijeva i limfnog sistema  za uspješno liječenje alergija.

“Alergija je poremećeno djelovanje imunološkog sistema.”

Kod alergija imunološki sistem reaguje na supstance kao što je polen, životinjske dlake, životne namirnice itd. koje u normalnim okolnostima za naš organizam nisu štetne.

Alergije u našem centru liječimo BICOM biorezonatnom terapijom. Vaš termin za BICOM pregled možete da zakažete klikom na ovaj link.

Pozitivni cilj BICOM biorezonantne terapije alergija je da se uradi desenzibilizacija na alergene na koje je pacijent alergičan i da se ojača imunološki sistem. Dijagnostikom BICOM pregledom otkriju se uzroci pada imuniteta  i  patološke frekvencije alergena na koje reaguje imunološki sistem pacijenta. Nakon Bicom pregleda rade se bicom biorezonantne terapije na navedene alergene koje smo detektovali da su uzrok nastanka alergije. Terapijama BICOM aparatom se te iste patološke frekvencije eliminišu procesom desenzibilizacije  i na taj način se rastereti imunološki sistem, a alergijski simptomi nestaju.

Bicom biorezonantna terapija alergija 

Alergen koji je testiranjem u sklopu bicom pregleda bio pozitivan, koji stvara alergiju i koji opterećuje tijelo stavlja se u poseban lončić-elektrodu povezanu s BICOM aparatom. U aparatu se elektromagnetski signal- frekvencija alergena invertuje i preko modulacijske elektrode invertovan signal odlazi u pacijentovo tijelo.

Zamislite da je vaše tijelo računar i da je na hard disku sljedeći program: “Pri kontaktu s dlakom mačke, curi ti nos!” Ako nam uspije sa odgovarajućim suprotnim računarskim programom (terapijski računarski virus) taj program promijenimo, neutrališemo ili izbrišemo  (ili kako god to hoćemo nazvati), u ponovnom dodiru s mačijom dlakom – neće doći do curenja nosa.

Na taj način se i metodom biorezonance briše informacija ili KOD, zapis koji postoji na našoj ćeliji o alergenu koji nam smeta. Brisanjem informacije, pri narednom kontaktu sa alergenom imunološki sistem pacijenta ga ne prepoznaje, i simptomi nestaju.

alergije

U tekstu koji slijedi govorićemo o najčešćim alergijama:

  • Alergija na hranu
  • Alergija na grinje u kućnoj prašini
  • Alergija na polen
  • Alergija na histamin
  • Alergija na inhalatorne alergene

Alergija na hranu

Alergeni koji mogu izazvati alergiju nazivaju se antigeni ili alergeni, a supstance koje organizam stvara u procesu senzibilizacije kao odgovor na antigene nazivaju se antitijela.To su medijatori alergijske reakcije koji stvaraju simptome na koje se pacijenti žale.

Antitijela su po svom sastavu bjelančevine – imunoglobulini. Ako želimo da najjednostavnije predstavimo mehanizam alergije, to bi izgledalo ovako: u uobičajenim okolnostima, antigeni bivaju inaktivisani (deaktivirani) antitijelima u vidu antigen-antitijelo kompleksa koje zatim ćelije zadužene za fagocitiozu “usisaju” i razgrade. U alergijskoj reakciji organizam se “brani” od pojedinih sastojaka hrane tako što stvara ogromnu količinu antitijela. Pri reakciji antigen-antitijelo, aktiviraju se i ćelije koje produkuju histamin i druge hemijske supstance – medijatore alergja ,odgovorne za razvoj ozbiljnih kliničkih manifestacija alergije.

Ukoliko sumnjate da imate određenu alergiju na hranu vaš termin za BICOM pregled možete da zakažete klikom na ovaj link.

Brza i odložena alergija na hranu

Površina tankog crijeva čovjeka može da se uporedi sa površinom malog fudbalskog terena. Jedna od glavnih uloga tankog crijeva je uloga barijere između unijete hrane u organizam i unutrašnje sredine organizma tj .krvotoka, kao neka vrsta unutrašnje kože. Čuvar imunog sistema čovjeka u prvoj liniji je zid tankog crijeva.

Hrana kao napadač 

Alergija na hranu se razvija kada je imuni sistem ne prepoznaje kao korisnu supstancu, nego kao neprijatelja. Ovo se može desiti u dva slučaja:

  • Namirnica sadrži protein koji organizam ne podnosi (urođeni ili stečeni poremećaj). Primjer: nepodnošenje glutena, koji je sastavni dio nekoliko žitarica (pšenica, raž, ječam, spelta (dinkl,pira).
  • Prisutna velika propustljivost crijeva (Leaky gut syndrome ) kao posljedica prekomjerne upotrebe alkohola, antibiotika, crijevnih infekcija, stresa ili fizičkog napora itd.

Veliki proteinski molekuli, kao i nedovoljno razgrađena hrana prolaze nesmetano kroz barijeru crijeva i odlaze u krvotok, a imuni sistem reaguje na njih kao na neprijatelje, tj. kreće u napad na više frontova.

Dvije najčešće alergijske reakcije su brza i odložena, koja je mnogo rasprostranjenija.

Brza alergijska reakcija na hranu (IgE)

Najpoznatija forma alergije na hranu koja uključuje familiju imunoglobulina E (IgE) poznata je kao tip 1 (brza, atopijska alergija). Javlja se poslije nekoliko sekundi do dva sata nakon kontakta sa alergenom. Smatra se klasičnom jer je dobro izučena, a njene reakcije su brze i očigledne. Pacijenti je i sami prepoznaju i maksimalno se trude da izbjegnu kontakt sa njenim izazivačem. 

Klasični simptomi brzih alergijskih reakcija

Brza alergijska reakcija se najčešce ispoljava sa kožnim, crijevnim i disajnim simptomima: crvenilo, urtikarija, ekcem, mučnina, povraćanje, grčevi u stomaku, proliv, kašalj, bronhijalne opstrukcije, curenje kosa. Intenzitet i učestalost reakcije varira od osobe do osobe. Na vrhu skale intenziteta je razvoj anafilakse (krajnje preosetljivosti organizma), koja može dovesti i do smrtnog ishoda.

Odložena alergijska reakcija na hranu (IgG)

Alergijska reakcija koja je vezana za prekomjernu produkciju imunoglobulina G (IgG) je mnogo češća. Smatra se da od nje pati 1/3 populacije, ali po nekim autorima taj procenat se penje i do 70%. Poznata je i kao tip 3. alergijske reakcije. Antitijela se vezuju direktno za alergene iz hrane, formiraju imuni kompleks i direktno ulaze u krvotok. Imuni sistem šalje što više specijalnih ćelija (fagocita) za borbu sa imunim kompleksima. Taj proces traži vrijeme i simptomi se javljaju od 2 sata do nekoliko dana posle uzimanja alergena. BICOM biorezonantni testovi na hranu se rezultatima podudaraju sa IgG alergotestovima iz krvi.

Odložena reakcija se može pojaviti na bilo kom organu ili tkivu organizma, potencijalno izazivajući preko 100 vrsta bolesti ili patoloških stanja.

Bolesti i poremećaji povezani s alergijom na hranu

Ideja je sledeća: mnogi simptomi, bolesti i patološka stanja koja na izgled nemaju ništa zajedničkog, zapravo imaju jedan zajednički imenitelj, a to je konzumiranje namirnica koje organizam ne podnosi, tj. reakcija intolerancije na njih. Intolerancija na hranu je taj činilac koji povezuje npr. gojaznost, ekcem i depresiju, a mogu se nabrojati još mnoge takve kombinacije.Navest ćemo jedan odličan primjer kada dolazi do gojaznosti i zadržavanje tečnosti u organizmu.

Kako intolerancija na hranu izaziva zadržavanje tečnosti u organizmu i koji je mehanizam kojim dovodi do povećanja tjelesne težine?

Imunološki odgovor kod reakcije intolerancije povezan je sa oslobađanjem histamina, supstance koja izaziva veću propustljivost najmanjih krvnih sudova – kapilara. Kao posljedica toga, vojska našeg imunog sistema izlazi iz krvnih sudova u tkiva, a nju prati i tečna komponenta tzv .limfa. Tečnost se zadržava u tkivima danima i nedeljama. Ako unosimo neodgovarajuću namirnicu nekoliko puta dnevno, taj se proces stalno odigrava i pacijent postaje “prepun vode” ( water logged ).

Imunološka reakcija dovodi i do disbalansa u produkciji prostaglandina (supstance slične hormonima), koji sa svoje strane isto dovodi do zadržavanja vode i nadimanja u crijevnom traktu tako da se problem produbljuje. U alergijskoj reakciji se oslobađa veća količina jedne supstance koja smanjuje odgovor na inzulin (hormon koji reguliše metabolizam šećera), pa nastaje i metabolički poremaćaj koji dovodi do porasta tjelesne težine.

Kod ponovljenih alergijskih opterećenja, imuni-kompleksi stalno kruže krvotokom. Jetra kao i njena detoksikaciona funkcija budu onda maksimalno opterećeni u naporima da uklone nepoželjne supstance. Kada opterećenje jetre postane prejako, organizam počinje da pakuje toksične materije na najmanje štetno mesto – u masne ćelije. Kada se masne ćelije prepune toksinima, njihova sposobnost da metabolišu masnoću znatno opada. Nastaje zadržavanje masnoće u ćelijama, tjelesna težina raste i postaje sve teže da se višak kilograma skine.

Opisani imunološki i metabolički poremećaji nesumnjivo vode u hronični umor.

Djeca i alergije na hranu

alergija na hranu
Stefan V. 16 godina

Djeca su najjasniji pokazatelj da način života i ishrane u 21. veku rezultira povećanjem pojave alergija. Dječije alergije su uzročnik mnogih bolesti dječijeg doba: od upale uva do opadanja pažnje i hiperaktivnosti (ADHD). ADHD sindrom je postao skoro svakodnevna pojava. Statistike u Britaniji govore da bi broj nedijagnostikovanih ili na pragu dijagnoze, mogao biti gotovo ¼ miliona djece ispod 17 godina. U SAD je taj broj dostigao oko 3 miliona.

Još ne postoje klinički i laboratorijski testovi za preciznu dijagnostiku i potvrdu ove bolesti. Dijagnoza se zasniva na posmatranju i detekciji nedostatka pažnje, hiperaktivnosti i impulsivnosti tako ozbiljnoj da umanjuje djetetovu sposobnost za normalnim funkcionisanjem. Mnoga od te djece su na medikamentoznoj terapiji sa ciljem usmjeravanja pažnje, smirenja i boljim radom u školi. U mnogim medicinskim krugovima ignorisana je ideja o povezanosti tog poremećaja sa intolerancijom na hranu.

intoletancija na hranu
Laura K. 17 godina

Namirnice koje izazivaju najčešće reakcije intolerancije i alergije

Razvoj alergije na hranu je u potpunosti individualan. Nakon tri decenije i poslije hiljade uradjenih IgG testova, zaključak je, međutim, da određena hrana češće izaziva alergijske reakcije od drugih. Ova činjenica ne negira nutritivni kvalitet tih namirnica. Njen značaj je u tome da namirnica kod pojedinca izaziva raznovrsne simptome i poremećaje koji se na jednostavan način mogu riješiti eliminacionom dijetom. Svako može razviti alergiju na hranu koju najčešće konzumira, ukoliko je digestivni sistem propustljiviji, što rezultira prodorom nedovoljno razgrađenih supstanci hrane u krvotok. Slijedi spisak najčeščih namirnica koje izazivaju alergiju:

  • kravlje mlijeko
  • pšenica
  • gluten iz pšenice, raži, ječma
  • kvasac
  • bjelance , jaje
  • indijski orah 
  • soja
  • paradajz
  • jagode
  • brazilski orah 
  • badem
  • kukuruz
  • lješnjak 
  • susam
  • kikiriki


Najčešći alergen zaziva alergijske simptome kod djece je kravlje mlijeko. Kod većeg stepena intolerancije na kravlje mlijeko može doći do sinusitisa, bronhitisa i alergijske astme, kožnog crvenila i upale tj.dermatitisa i neurodermatitisa. Primjer na slici je naša pacijentica Laura koja je imala godinama dermatitis. Na bicom pregledu smo otkrili alergiju na kravlje mlijeko i opterećenje tijela gljivicom Candidom albicans. Slike su uslikane na prvom pregledu i nakon 3 mjeseca kada su urađene sve  bicom terapije na koje je pacijentica imala alergiju.

alergija na ambroziju

Alergija na polen

Polen predstavlja komponentu koja je od vitalnog značaja za rast i razvoj biljaka, međutim, može da uzrokuje jako neprijatne simptome kod osoba koje su alergične na polen. Tokom sezone rasta, polen se širi vazduhom i vrši oprašivanje biljaka. Kod ljudi kod kojih je izražena alergija na polen dolazi do neprijatnosti prilikom udisanja vazduha u kojem se nalazi polenov prah. Organizam čovjeka identifikuje polen kao prijetnju i nakon toga nastaje neželjena alergijska reakcija, dolazi do curenja nosa.

U tekstu koji slijedi saznaćete više o simptomima alergije na polen, poput kihanja, svraba očiju, vodenih očiju i sl.

Simptomi alergije na polen

Alergija na polen izaziva različite reakcije ljudi, a simptomi mogu da budu sledeći:

  • Svrab očiju
  • Vodenaste oči
  • Svrab grla
  • Curenje nosa
  • Začepljen nos
  • Kihanje
  • Otežano disanje 


Osobe koje imaju astmu takođe mogu imati asmatični napad kao simptome alergije na polen, u smislu da polen pogoršava njihovo astmatično stanje i izaziva još intenzivnije kihanje i otežano disanje. Kada osoba udahne polen, polen oslobodi proteine koji su rastvorljivi u vodi. Ovi proteini su uglavnom bezopasni, ali ih tijelo u određenim slučajevima prepozna kao štetne supstance. Nakon toga tijelo reaguje na pretpostavljenu prijetnju na način da stvori i oslobodi supstancu poznatiju kao IgE antitjela. Ova IgE antitjela potom se vezuju za ćelije mastocite u tijelu koje oslobađaju histamin. Histamin predstavlja glavnu odgovornu supstancu za simptome alergije na polen.

U slučaju da sumnjate na postojanje alergije na polen, vaš termin za BICOM pregled možete da zakažete ovdje.

Vrste polena i alergija na polen

Postoji veliki broj različitih vrsta polena. Ljudi su najčešće alergični na sljedeće vrste polena:

  • Polen trava
  • Polen drveće, poput breze, ljeske, lipe, čempresa, topole
  • Korov, kao što je ambrozija

Prema istraživanju koje je sprovela Američka asocijacija za polen i astmu najčešći uzrok alergije na polen je trave. U slučaju da osobe koje imaju alergiju na polen nisu sigurne na koju konkretnu vrstu polena imaju alergiju preporučuje se uraditi alergotest na inhalatorne alergene.U sklopu Bicom pregleda radi se test na 150 inhalatornih alergena. Informacije koje se dobiju testiranjem od izuzetnog su značaja, naročito jer se otkrije koja biljka je uzrok alergije i u kojem godišnjem dobu raste ili cvjeta.

Nakon što se otkrije na koju vrstu polena je osoba alergična, tek tada može da počne sa bicom terapijom desenzibilizacije. Ponekad postoje i ukrštene alergijske reakcije između nutritivnih i inhalatornih alergena.  Na primjer, osobe koje su alergične na polen breze u većini slučajeva mogu biti alergični i na jabuke ili lješnjake. Razlog tome je izrazita sličnost proteina breze sa proteinima jabuke i lješnjaka koji se nalaze.

Najbolje je terapije na alergiju na polen započeti par mjeseci prije sezone cvjetanja polena na koji je pacijent alergičan. Prvo seuradi Bicom pregled kojim se otkrije čime je sve imunološki sistem opterećen i rade se bicom terapije sa ciljem “ restarta”  imunog sistema. Jako je bitna ishrana po testu intolerancije u toku terapija i u toku sezone cvjetanja jer se uz pravilnu ishranu rasterećuje imunološki sistem. Bicom terapije u cilju jačanja imuniteta se preporučuju naredne 2-3 godine kako bi se imunitet izborio sa polenskom alergijom.

Bicom terapije se mogu raditi i kada pacijent ima akutnu alergiju na polen tj. u samoj sezoni cvjetanja. Odgovor imuniteta na terapiju je u ovoj situaciji sporiji a cilj nam je da pacijent može funkcionisati u sezoni cvjetanja bez lijekova antihistaminika i kortikosteroida.

alergija na pra[inu

Alergija na grinje i kućnu prašinu

Grinje koje su vidljive jedino pod mikroskopom, koje žive u našim domovima, mogu izazvati ogromne probleme ljudima koji imaju alergiju i astmu. Grinje koje se hrane mrtvim ćelijama kože jedan su od najčešćih alergena iz okruženja. One su okidač za cjelogodišnje alergije u populaciji širom svijeta. Bitno je naglasiti da je prevencija alergije na grinje najbolji lijek. Sa nekoliko prilagođavanja u našem svakodnevnom životu, uz određene lijekove i dobro očišćen dom, alergija na grinje se može kontrolisati. 

Šta su ustvari grinje?

Grinje se nalaze na svim kontinentima na svijetu osim na Antarktiku. One uspijevaju da se razviju u toplim, vlažnim okruženjima, baš kao što je nečiji dom. Grinje koje se nalaze u prašini primarno se hranje ćelijama kože. Koža koja opadne sa jedne osobe na dnevnom nivou dovoljna je da nahrani milione grinja, što znači da nečiji dom može imati milione grinja u njemu. Ćelije kože koje opadaju sa ljudi i kućnih ljubimaca mogu se naći duboko u tkaninama u kući, kao što su tepisi i kauči. Najviše se zadržavaju u štofanim garniturama i u starom namještaju.

Na koji način grinje izazivaju alergiju?

Grinje u prašini uzrokuju alergiju na dva načina. Prvi način je kroz njihov otpad. Kao što je slučaj i kod ostalih živih organizama, tako i grinje stvaraju otpad nakon što jedu. Taj otpad uzrokuje alergije kod nekih ljudi. Drugi uzrok alergije na grinje su tijela ili dijelovi tijela ovih stvorenja. Kako prašina uzrokuje da grinje umru, tako njihovi ostaci ostaju na mjestu. Ovi ostaci predstavljaju drugi alergen na koji pacijent reaguje.

Simptomi alergije na grinje u prašini i dijagnoza

Osoba koja je alergična na grinje često će doživjeti sljedeće simptome: 

  • Crvene oči i svrab očiju 
  • Curenje iz nosa 
  • Suzne oči 
  • Kijavica 
  • Kašalj 
  • Svrab u grlu ili u nosu


Ljudi koji imaju astmu mogu osjetiti da im grinje pokreću simptome koji su karakteristični za njihovo stanje. Zbog sličnosti sa drugim alergijama često se dešava da je teško razlikovati alergiju uzrokovanu grinjama od astme. Ukoliko simptomi alergije traju tokom cijele godine, to može biti znak da se radi o alergiji na grinje. Ukoliko se utvrdi da osoba ima simptome alergije preporučuju se različiti alergo testovi:

  • Kožni Prick test, koji se radi na način da se probije iglom mala rupica na koži i unese se na to mjesto kap alergena koji se testira. Ukoliko je osoba alergična na alergen  koji se testira, područje će postati razdraženo, crveno ili će se upaliti.
  • Specifični IgE test krvi. Alergen se dodaje uzorku krvi i mjeri se količina stvorenih antitijela. Što je broj antitijela veći, veća je vjerovatnoća da je osoba alergična na tu supstancu.
  • BICOM biorezonantni pregled kojim se preko Bicom aparata testira opterećenje imuniteta frekvencijom koji uma alergen grinje i alergen prašina.


U obzir treba uzeti sve testove i pomoći da se imunitet desenzibiliše na navedene alergene. Mogu se raditi terapije desenzibilizacije vakcinama koje se primaju svaki mjesec, dva , tri i tako naredne tri godine ili Bicom biorezonantne terapije koje se rade 1-2x godišnje. Vaš termin za BICOM terapiju možete da zakažete klikom na ovaj link.

Prevencija alergije – uklanjanje grinja iz kućne prašine

Kao što je to slučaj i kod svakog drugog alergena, ograničavanje izloženosti je bitan  način da se smanji kontakt sa alergenom i umanji alergija na grinje i kućnu prašinu. Bez obzira na urađene Bicom terapije desenzibilizacije na grinje i kućnu prašinu preporuka je prevencija. Nažalost, kod grinja koje su vidljive samo pod mikroskopom i koje potencijalno žive na bilo kojoj površini u kući, ograničavanje izlaganju može biti vrlo zahtijevan proces. 

Ukoliko budete pratili ove smjernice moći ćete ograničiti vašu izloženost grinjama i na taj način spriječiti pojavu neželjenih simptoma alergije: 

  • Koristite nepropusne dušeke, jastuk i antialergijsku posteljinu.
  • Koristite klima uređaj kako biste zadržali vlažnost koja je manja od 50 odsto.
  • Koristite roletne umjesto zavjesa kad god je to moguće.
  • Ukoliko imate kućne ljubimce perite ih redovno toplom vodom.
  • Posteljinu perite vrelom vodom bar jednom nedjeljno i sušite je na visokoj temperaturi, najbolje u sušilici.
  • Ukoliko je moguće, uklonite tepih iz spavaće sobe.
  • Nosite masku kada brišete prašinu i vlagu.
  • Koristite usisivač koji ima HEPA filtere.
  • Perite tepih vrelom vodom i sušite ga na visokoj temeraturi.
  • Redovno brišite podove.


Najbolji način da se kuća očisti od većine grinja jeste redovno čišćenje. Nijedna navedena metoda neće vam pomoći u tome da se riješite svih grinja u kući, ali će definitivno doprinijeti tome da budete manje izloženi alergenu koji vam smeta.

alergija na polen

Alergija na inhalatorne alergene

Alergija na ostale inhalatorne alergene kao što su sijeno, perje, plijesan  je takođe česta pojava kod pacijenata . Najčešće se javljaju kod pacijenata koji već imaju neku alergiju na polen ili kućnu prašinu ili grinje. Simptomi ove alergije mogu biti sljedeći:

  • Kihanje
  • Curenje iz nosa
  • Suzne oči
  • Svrab očiju

U sklopu Bicom pregleda testiramo 150 inhalatornih alergena i radimo bicom terapije desenzibilizacije na navedene alergene

histamin i svrab

Alergija na histamin

Histamin je već dugo poznat kao pokretač (medijator) akutnih alergijskih reakcija kod ljudi. Dokazano je i njegovo izlučivanje iz mastocita i bazofila nakon spajanja alergena i antitijela (specifični IgE) na njihovoj površini koja sadrži receptore za IgE. Kako bi se moglo ispitivati njegovo djelovanje, sintetizovan je i laboratorijski još 1907. godine, a dobio je ime po grčkoj reči “histos” što znači tkivo.

Histamin je odgovoran i za nastanak urtikarije na koži zbog izlaska tečnosti i ćelijskih elemenata u potkožno tkivo, što izaziva edem, crvenilo i svrab. Do danas su otkrivene tri vrste receptora za histamin – H1 receptori nalaze se u koži, H2 receptori smješteni su duž cijelog probavnog sistema od jednjaka do debelog crijeva, a u novije vrijeme sve se više spominju i H3 receptori koji su uglavnom vezani za tkiva centralnog nervnog sistema (CNS). 

Tako, prema mjestu vezivanja nastaju i različiti oblici alergijskih reakcija: od onih tipičnih na koži i u području disajnih puteva (spazam bronhija) gde se vezivanje odvija preko H1 receptora, preko gastro-intestinalnih alergija, u slučaju kojih se vezivanje događa u području H2 receptora, do nekih neuroloških ispada (vrtoglavice, glavobolje) ako dolazi do vezivanja na H3 receptore. Međutim, vrlo je važno znati da se histamin ne oslobađa samo tokom alergijskih reakcija  Naime, možemo ga unijeti u organizam i spoljnim putem, konzumiranjem raznih vrsta hrane i pića koji prirodno sadrže histamin kao aktivni sastojak ili on nastaje tokom njihove razgradnje. Na taj način unosom u organizam hrane bogate histaminom povećava se količina histamina u tijelu i imamo veću šansu za burnu alergijsku reakciju organizma. Terapijski učinak postiže se  eliminacionom dijetom . Namirnice koje su bogate histaminom su buđavi sirevi, kakao, paradajz, riba, kiseli kupus, patlidžan, šumsko voće, procesuirani mesni proizvodi.  Preporučuje se uz eliminacionu dijetu uzimati dodatke ishrani koji će stabilizovati ćeliju mastocit i pomoći da se ne oslobađa histamin u krvotok. Preporučuje se uzimati vitamin C, cink, omega 3, vitamin E. shrane… 

Alergija na histamin – važno je znati

Histamin nastaje kao razgradni produkt bjelančevina (meso, mliječni proizvodi, jaja), pa se u njima može nalaziti u većim količinama koje prelaze prag tolerancije. Hrana zbog dužeg stajanja ili eventualnog početka kvarenja sadrži povećane količine histamina, jela koja se često podgrijavaju ili duže čuvaju, pa čak i u frižideru, automatski sadrže velike količine histamina – zato je preporučljivo uvijek jesti svježe pripremljenu hranu. Histamin se ne razara kuhanjem, smrzavanjem ili grijanjem u mikrotalasnoj pećnici (što je danas vrlo popularan način pripreme hrane). Uzimanje alkohola u kombinaciji s hranom koja sadrži histamin pojačava njegovo djelovanje, pa je i reakcija jača (npr. crveno vino i sir).

Količina  histamina u hrani zavisi od procesa dozrijevanja hrane i stepena svježine namirnice. Što se hrana duže čuva i pušta da dozrijeva, to će biti i veći sadržaj histamina u toj hrani, a to povećava i količinu histamina u krvi i veći stepen alergijske reakcije.

Imunitet se uspješno štiti od prisustva velikih količina histamina postojanjem enzima diamin-oksidaze (DAO) koji brzo razgrađuje histamin. Većina histamina koji se nalazi u namirnicama razgradi se već u digestivnom sistemu.

Simptomi kod alergija na histamin se grubo dijele po regijama na tijelu gdje se promjene najčešće i dešavaju:

  • Problemi u digestivnom traktu (bolovi i grčevi u stomakuu, zatvor, nadutost u stomaku, proliv, mučnina praćena povraćanjem)
  • Glava i lice ( jaka glavobolja, migrena, nesvjestica, hronični umor, otok lica i crvenilo, često kihanje, začepljen nos ili povećana sekrecija iz nosa),
  • Simptomi na koži (osip praćen vidnim crvenilom i neugodnim svrabom tzv. urtikarija),
  • Grudni koš (astma, aritmija srca , nizak krvni pritisak , otežano disanje),
  • Ostalo ( nesanica i drugi poremećaji spavanja- anksioznost, iznenadne promjene raspoloženja, snižen krvni pritisak, hladnoća).

I alergija i intolerancija na hranu su oblik preosjetljivosti koji pogađa samo određen broj „osjetljive“ populacije. Pri tome, alergije na hranu izazivaju reakciju imunološkog sistema i može izazvati anafilaktičku reakciju koja može ugroziti život,  dok kod intolerancije na hranu nepoželjna reakcija nije tako velikog inteziteta koji bi mogao ugroziti život.

Izbjegavanje hrane i pića koji sadrže histamin glavni je oblik prevencije u slučaju intolerancije i alergije na histamin, a novo korisno rješenje su lijekovi koji imaju enzim diamin-oksidazu a koriste se  ako se dokaže krvnim testovima da nema dovoljno ovog enzima.

Vjerovatno se iza velikog broja “alergija” koje su se u životu pojavile samo jednom do dva puta i bile opisane kao akutna alergijska reakcija koja se za jedan dan povukla, zapravo krije proces intolerancije na histamin. To nam potvrđuju i negativni alergološki IgE testovi na nutritivne alergene kod takvih bolesnika. 

Terapijom BICOM aparatom se uz antihistamin dijetu uspješno snižava nivo histamina u krvotoku i dolazi do smanjenja i nestanka simptoma histaminske alergije i intolerancije.

Zakažite termin za BICOM pregled ovdje.

0
Would love your thoughts, please comment.x