Bol u vratu i bolovi u donjem dijelu leđa – sve što treba da znate

Share on facebook
Share on linkedin
Share on email
Share on whatsapp

Muče vas bol u vratu i bolovi u donjem dijelu leđa?

Često tražite na Google-u odgovor na ova pitanja?

A da li ste znali da 80% ljudi bar jednom u životu ima bol u vratu ili bol u donjem dijelu leđa? Kladim se da niste znali da se većini vaših poznanika javio bol u leđima bar jedan put u životu. Pitate se sigurno pa kako je taj bol u vratu i bol u donjem dijelu leđa tako česta pojava?

Odgovorit ću vam kao ljekar, specijalista fizijatar koja se bori sa ovom dijagnozom kod svojih pacijenata dugi niz godina. Ova tema je i mene zainteresovala sa razlogom prije devet godina kada je moj suprug prvi put rekao da ga je nešto u leđima presjeklo i da ne može da ustane.

Tako je sve i počelo.

Bila sam na specijalizaciji iz fizikalne medicine i rehabilitacije kada  smo iscrpili sve fizikalne procedure u tom trenutku dostupne i nekako se u tom trenutku riješili bola. Međutim bol se ponovo javila nakon godinu dana i tada smo uradili magnetnu rezonancu lumbalne kičme i shvatili da je problem ozbiljniji.

Lumbalni dio kičme mog supruga koji je tada imao 39 godina je bio stariji za 20 godina kako mi je koleginica radiolog objasnila koja je pogledala nalaz. U tom momentu se pitate pa kako? Šta sada?

Kao sportista koji je uvijek trenirao mislio je da se to njemu ne može desiti . Kao i većina mojih pacijenata. Kako jedan pacijent reče baš danas:”Moj tata ima sedamdeset godina i može da radi teže poslove od mene , a ništa ga ne boli.” Upravo tako , svakome može da se desi bol u vratu i bol u leđima i nema pravila. 

Godine nisu bitne jer mi dolaze u ordinaciju i mlađi i stariji i muškarci i žene. Ono što je za sve njih isto je da uvijek kasne sa pregledom, trpe bolove par mjeseci, neki i par godina, a degenerativni proces na pršljenskim diskovima napreduje i samo se čeka jedan pogrešan pokret kada će živac odgovoriti na pritisak koji mu je napravio izmijenjeni disk.

Naša kičma tokom procesa starenja se mijenja, diskovi koji su kao amortizeri između pršljenova vremenom gube vodu i tako postaju tvrdi a kičma manje savitljiva . Mišići koji drže diskove na svom mjestu su mali i da bi bili jaki i obavljali svoju funkciju treba da ih aktiviramo vježbama za jačanje posturalnih mišića. Naravno da to osoba koja ima problem sa kičmom ne radi nego vježba velike grupe mišića koje nemaju ulogu u stabilnosti kičme.

Ali problem počinje mnogo ranije, još u djetinstvu kada djeca imaju lošu posturu, loše držanje i iskrivljenu kičmu. Roditelj pomisli da će se “to” samo ispraviti kada dijete poraste, da će se popraviti sve na bolje, a baš nasuprot tome se dešava da je manjak fizičke aktivnosti u djetinstvu i adolescenciji jedan od glavnih faktora za lošu posturu i bol u vratu i bol u donjem dijelu leđa kada odrastemo.

Dolaze roditelji sa djecom , uradimo pregled, preporučim vježbe a roditelj kaže : ”Vježbat ćemo na raspustu kada imamo više vremena”. Ne vrijedi priča da si trebao početi sa vježbanjem juče, a ne za par mjeseci. Nakon par godina ponovo dođe dijete na pregled i vidimo i ja i roditelj da se držanje tijela nije popravilo , da su sada problemi i skolioza i kifoza i onda se pitamo kako sada dalje, šta sada da radimo?

I ne bi oni ni tada došli nego se dijete od 13 godina sada žali da ima bol u leđima. Djeca previše vremena provode sjedeći pred računarima, nemaju dovoljno fizičke aktivnosti, često imaju deformitet stopala tzv.”planta pedis ili ravna stopala” i tako mogu reći da ispune sve uslove da se javi bol u vratu i bol u donjem dijelu leđa u budućnosti.

A sad se pirate pa šta je sa djecom koja se bave sportom, kako oni imaju loše držanje i krivu kičmu. Odgovor je u svakodnevnom povijenom položaju tijela , sjedenju i sport kojim se bave nažalost ne jačaju svoje posturalne mišiće. Postoje sportovi koji još više potpomažu nastanku bola u leđima. Rukomet, tenis, dizanje tegova su samo neki od sportova koji uslijed čestih rotacija ili opterećenja kičme troše međupršljenske diskove, a taj proces dovodi do stanja bol u vratu i bol u donjem dijelu leđa.

Pogledajte koliko je profesionalnih sportista operisalo kičmu, prestalo da se bavi profesionalnim sportom jer je kičma rekla : “Ja ne mogu više!”

Ono što sam primijetila kada mi dođu pacijenti u ordinaciju je da postoje određena zanimanja kod kojih se češće javlja bol u vratu ili bol u donjem dijelu leđa. Bol u vratu češće imaju žene koje rade za šivaćom mašinom, frizerke, računovođe koji rade za računarom ili porodilje koje djecu nose u naručju.

Bol u donjem dijelu leđa je češći kod žena koje obavljaju poslove u kojima je tijelo u polusagnutom i sagnutom položaju,npr. poljoprivredni poslovi, čišćenje ili podizanje tereta. Bol u vratu češće imaju muškarci koji rade kao programeri , automehaničari, hirurzi i sva zanimanja kod kojih je položaj glave ispred tijela i pogled ka dole. Kod muškaraca koji imaju bol u leđima najčešće su to vozači autobusa, kamiona, komercijalisti i trgovački putnici koji provode veliki broj sati vozeći auta.

Šta učiniti kada se po prvi put javi bol u vratu ili bol u donjem dijelu leđa?

terapija-za-kičmu-bol-u-leđima

Osnovno je u prvoj akutnoj fazi mirovanje, jer će se na taj načinn izbjeći povreda živca i bol u vratu i bol u leđima koji nastaje usled pokretanja vrata i trupa. Preporuka je popiti nešto od analgetika, lijekova protiv bolova i miorelaksante , lijekove za opuštnje mišića.

Ako se bolovi ne smire u dva do tri  dana svakako trebate pregled ljekara specijaliste fizijatra koji će na osnovu kliničkog pregleda odlučiti koji su modaliteti liječenja najbolji za vas i vaš problem koji imate. Često u praksi preporučim u ovoj akutnoj fazi uz fizikalnu terapiju i kortikosteroidne lijekove čiji je zadatak da smanje upalni proces na živcu koji je prignječen, ali dešava se da ni kortikosteroidi ne mogu uvijek da pomognu. To je prvi znak da treba uraditi magnetnu rezonancu vratne ili lumbalne kičme u zavisnosti gdje se bol javio.

Često se pacijenti muče godinam, a da nisu uradili ovaj pregled koji je neophodan kako bi smo mogli nastaviti dalje liječenje . Na osnovu magnetne rezonance se vidi na kom nivou kičme je problem, koliki je problem i da li je pacijentu potreban neurološki pregled ili pregled neurohirurga u slučaju da je potrebna operacija kičme.

Osamdeset posto pacijenata nije za operaciju i može se vrlo uspješno fizikalnom terapijom riješiti bol u vratu ili bol u donjem dijelu leđa.

Najbitnije je krenuti na vrijeme sa fizikalnom terapijom, jer čekanjem se gubi dragocijeno vrijeme koje utiče na stepen oštećenja živca koji je izazvao bol u vratu ili bol u donjem dijelu leđa.

Fizikalnom terapijom se smanjuje napetost u mišićima, poboljšava cirkulacija i regeneracija tkiva koje je oštećeno i tako se smanjuje bol u vratu ili bol u donjem dijelu leđa.

Dekompresijska terapija je jedna od fizikalnih terapijskih procedura koja se pokazala sigurnom i bezbolnom metodom liječenja koja pomaže kod bola u vratu ili bola u leđima, a koje je uzrokovala diskus hernija. Prilikom protruzije diska u vratnoj ili lumbalnoj kičmi dolazi do pritiska diska na živac koji pripada tom nivou kičme i taj pritisak izaziva bol kod pacijenta.

Dekompresijskom terapijom se protruzirani disk vraća u svoje ležište i na taj način se živac oslobodi pritiska koji mu je stvarao degenerisani disk, a bol nestaje. U razgovoru sa koleginicom koja radi dekompresijku terapiju u Beogradu došle smo do zaključka da je nakon 10 dana dekompresijske terapije najbolja opcija da pacijent radi jedan puta mjesečno dekompresijsku terapiju kako bi održao željeno stanje bez bolova.

Da li ste znali da američki piloti nakon svakog prekookeanskog leta koriste dekompresijsku terapiju kako bi rasteretili svoju kičmu i preventivno smanjili mogući bol u vratu i bol u leđima?

Kičma je jedan organ-sistem koji zahtijeva pažnju i održavanje, a kada se javi bol u vratu i bol u leđima najbitnija je fizikalna terapija i individualno vježbanje prilagođeno pojedincu.

U sklopu fizikalne terapije vježbe se uče i rade kako bi nakon fizikalne terapije pacijent nastavio sa vježbama u kućnim uslovima.

Pitaju me često pacijenti na kontroli, do kada da radim vježbe?

Moj odgovor je uvijek isti. Vježbajte do kraja svog života ako želite da nemate bol u vratu ili bol u donjem dijelu leđa. Redovno svakodnevno vježbanje bar 30 minuta će vam pomoći da posturalni mišići održe pršljenske diskove na svom mjestu, da ne dođe do protruzije diska što za posljedicu onda može imati  pritisak na živac i bol u vratu koji se širi duž ruke ili bol u donjem dijelu leđa koji se širi duž noge.

Kroz dugogodišnji rad sa pacijentima koji imaju bol u vratu ili bol u donjem dijelu leđa iskustvo nam je pokazalo da su dva modaliteta vježbanja najbolja DNS i SCHROTH terapija.

DNS terapija

DNS ili dinamička neuromuskularna stabilizacija je funkcionalna metoda rehabilitacije i prevencije, koja ima za cilj aktivirati prirodni stabilizatorski sistem tijela tzv. CORE , kroz principe motornog razvoja. DNS vježbama se aktivira inherentni stabilizatorski sistem  za ponovno uspostavljanje urođenih neuromuskularnih puteva, koji se tokom godina gube. Kroz ponovno uspostavljanje tih puteva, pacijenti vraćaju svoje pravilne i bezbolne biomehaničke funkcije.

DNS rehabilitacija je strategija čija načela imaju korijene u neurofiziologiji, motornom razvoju djeteta prilikom uspostavljanja stojećeg stava tj.uspravljanja oko prve godine života i kontroli i refleksnoj lokomotorici. Nervni sistem bebe počinje sazrijevati i njena postura i obrasci kretanja razvijaju se međusobno povezano. Ispravni obrasci kretanja čvrsto su ugrađeni u nervni sistem, što znači da zdrave bebe ne moraju učiti kako se pravilno razvijati. Iz tog razloga, specifični obrasci kretanja i redoslijed u kojem se pojavljuju su uvijek prisutni kod većine djece u razvoju.

Razvoj stabilizacije kičme postiže se odgovarajućom funkcijom dijafragme i karličnog dna kao i intra-abdominalnim pritiskom. To se događa prirodno tokom razvoja novorođenčadi i dojenčadi i bitan je element jer dovodi do još jedne prekretnice gdje beba može započeti proces okretanja. Kako razvoj napreduje, posturalno sazrijevanje omogućava pravilan oblik kostiju i centriranje zglobova. Centriranje zglobova podrazumijeva mehanički razvoj kroz pokret. Prije bilo kakvog ciljanog kretanja, moraju se aktivirati određeni mišići stabilizatori koji su odgovorni za zdravu posturu. Mišići stabilizatori moraju olakšati pravilno kretanje cijelog lanca ili će kretanje postati kompenzovano drugim mišićima čija primarna funkcija nije stabilizacija.

Stabilizacijski mišići su “izdržljivi”, otporni na zamaranje, dok se primarni mišići kretanja zamaraju prilično brzo. Mišići kretanja koji prisilno preuzimaju ulogu stabilizatora mogu postati preopterećeni i posljedica je da pokreti koje oni rade neće biti učinkoviti, a tijelo ineće mati potreban balans i stabilnost. To će dovesti do nestabilnosti kičme usljed preopterećenja diskova i zglobova kičme. Nestabilnost kičme može se manifestovati na mnogo različitih bolnih problema i upravo je to korijen većine dijagnoza. Zato su vježbe po konceptu DNS-a odlične za aktivaciju mišića stabilizatora kičme .Vježbe se rade sa fizioterapeutom koji ima licencu za DNS terapeuta i rade se individualno, a zatim se mogu raditi u malim grupama.

SCHROTH terapija

schroth terapija

SCHROTH kineziterapija je drugi modalitet vježbanja koji se pokazao uspiješan kod bola u leđima. Šrot terapija predstavlja najsveobuhvatniji metod liječenja tačnije vježbanja koji se koristi u tretmanu skolioza (iskrivljene kičme u jednu stranu) i kifoze ( povijena leđa ka naprijed). Šrot terapija koristi vježbe 3D dizajnirane da zaustave progresiju kifoskoliotičnog držanja i poboljšaju generalni kvalitet života.

Cilj Šrot vježbi je derotacija, ispravljanje i stabilizacija kičmenog stuba u 3D trodimenzionalnoj ravni. Šrot terapiju kod problema bola u leđima preporučujemo kod odraslih koji imaju loše držanje, kifotično držanje ili skoliozu koja je i dovela do bola u leđima. Korekcija i derotacija kičmenih pršljenova se radi uz Šrot vježbe i ovim vježbama se ublažavaju i eliminšu bolovi, jača vitalni kapacitet pluća, a to sve poboljšava držanje tela i posturu.

Vjerujem da ste čitajući ovaj tekst ozbiljno shvatili vaš bol u vratu ili bol u donjem dijelu leđa. Bol u vratu i bol u donjem dijelu leđa je čest, ali prevencijom možete spriječiti da vi imate ovaj problem. Najbitnije je obratiti pažnju na položaj tijela prilikom sjedenja i rada, baviti se fizičkom aktivnošću koja je pomoći vašoj kičmi kao što je pilates. U slučaju da već imate bol u vratu i bol u donjem dijelu leđa najbitnije je što prije postaviti tačnu dijagnozu od strane ljekara specijaliste fizikalne medicine i rehabilitacije i što prije početi sa fizikalnom terapijom.

Vaša,

Mr sc.mr dr Gordana Ljoljić Dolić

specialist fizikalne medicine i rehabilitacije

Arni Centar

Arni Centar

Ostavi komentar