Plućna fibroza kod postCovid pacijenata (SPIROMETRIJA I PULMOLOŠKI PREGLED)

Share on facebook
Share on linkedin
Share on email
Share on whatsapp
Plućna-fibroza-kod-postCovid-pacijenata-(SPIROMETRIJA-I-PULMOLOŠKI-PREGLED)

Plućna fibroza predstavlja jednu od najtežih komplikacija koje se javljaju kod pacijenata koji su preležali Covid19 infekciju. U tekstu koji slijedi objasniću vam šta je to plućna fibroza, šta je spirometrija i čemu služi i u kojim slučajevima vam je potreban pulmološki pregled ukoliko ste preležali Covid19 infekciju.

Infekcija SARS-COV-2 virusom je postalo vodeće oboljenje u svijetu u posljednjih godinu dana. Pacijenti nakon preležane akutne faze bolesti Covid-19 susreću se sa velikim brojem komplikacija bez obzira da li su liječeni ambulantno ili u bolničkim uslovima.

Dominantni su simptomi od strane respiratornog trakta kao što su kašalj, otežano disanje, bolovi u grudima, nedostatak vazduha, te zamaranje pri lakšem fizičkom naporu. Česti su bolovi u zglobovima i mišićima, osjećaj stezanja u grudima, te glavobolja, nesanice, gubitak čula ukusa i mirisa. Sve ove tegobe redovno prati osjećaj hroničnog umora.

Utvrđeno je da više od 10% bolesnika imaju tegobe koje traju duže od 20 dana, a naučne studije su pokazale da samo 20 % bolesnika se potpuno oporave nakon 50 dana od početka bolesti. Neobično za infekciju korona virusom je da osobe nakon preležane upale pluća rijeđe imaju prolongirani kašalj, poredeći sa drugim respiratornim infekcijama.

Hronični kašalj se kod postcovid pacijenata javlja u 7% do 11,9 % slučajeva, zavisno o vremenskoj tački praćenja, ali zato trećina postcovid preboljelih (32% do 39 % pacijenata) ima otežano disanje. Tegobe koje traju duže od tri sedmice predstavljaju produženi Covid-19, a ukoliko traju duže od tri mjeseca onda je riječ o hroničnom postcovid sindromu.

Korona virus i plućna fibroza

Najteža komplikacija je plućna fibroza koja ostavlja trajne ožiljke na plućnom tkivu. Napredovanje bolesti plućna fibroza je moguće usporiti, a ponekad čak i zaustaviti ako se na vrijeme dijagnostikuje.

Kod pojedinih osoba koje su preboljele Covid-19 na rendgen snimku se prikazuje slika mliječnog stakla, koja je pokazatelj oštećenja plućnog tkiva. Dokazano je da kod postcovid pacijenata nakon ozdravljenja dolazi do smanjene plućne funkcije i otežanog disanja, koja se verifikuje spirometrijskim pregledom i bude smanjena za oko 20% do 30%.

Ono što postcovid pacijentima smeta je smanjena tjelesna kondicija, teško disanje i zamaranje pri bržem hodu po ravnom. Razlog tome je što kiseonik teže dolazi do krvnih sudova, pluća postaju kruta i manje elastična, a disanje površno i ubrzano. Rezultat svega toga je umanjena sposobnost obavljanja jednostavnih aktivnosti svakodnevnog života.

Da li je potreban pulmološki pregled?

Brojne su studije u svijetu napisane o tegobama nakon infekcije SARS-COV-2 virusom, međutim svaki pacijent ima svoj individualni imunološki odgovor te isto tako individualne postcovid-19 tegobe. Oslabljena funkcija pluća nakon preležane COVID-19 infekcije je razlog zašto pacijenti trebaju pulmološki pregled i pulmološku rehabilitaciju. Pulmološki pregled uz procjenu funkcije pluća dijagnostičkom metodom spirometrije je neophodan kako bi se primijenila individualno najbolja terapija u cilju poboljšanja funkcije pluća.

Termin za pulmološki pregled u našem centru možete da zakažete klikom na ovaj link.

Spirometrija i plućna fibroza

Spirometrija je uobičajeni dijagnostički postupak kojim mjerimo brzine i zapreminu vazduha koji udišemo i izdišemo, a korisna nam je u dijagnozi i praćenju liječenja stanja kao što su astma, hronični bronhitis, emfizema, plućna fibroze, preležani korona virus, kao i u drugim bolestima koje posredno utiču na plućnu funkciju.

Spirometrijsko mjerenje izvodi se maksimalnim udahom do totalnog plućnog kapaciteta nakon kojeg se izdahne sav vazduh iz pluća u usnik spirometra (vazduh ne smije izlaziti kroz nos ili pored usnika). Nakon svakog pokušaja treba procijeniti tehniku izvođenja, saradnju pacijenta te moguće artefakte i odabrati najbolji nalaz.

Spirometrija je suštinski vrlo siguran i pouzdan test, sa minimalnim kratkotrajnim neželjenim efektima kao što su nedostatak daha ili blagu omaglicu u trenucima neposredno nakon izvođenja testa.

Kontraindikovana je kod svježeg infarkta miokarda srca, nekontrolisane arterijske hipertenzije, nestabilne angine pektoris i svježe neliječene tromboembolije pluća.

Spirometrija je najznačajniji test za procjenu plućne funkcije i služi za procjenu restriktivnih i opstruktivnih bolesti, ali i statusa pluća nakon preležane Covid infekcije. Spirometrija je neinvazivna dijagnostička  metoda kojom se procjenjuje plućna funkcija i služi nam za praćenje efekata terapije kod plućnih bolesti kao što je plućna fibroza.

Sama spirometrija traje par minuta, a rezultati analize se interpretiraju odmah što je neprocjenjivo za svakog pacijenta. Napomenuo bih da u našem centru radimo sa modernim spirometrom koji ima turbine za jednokratnu upotrebu, koje čine da se spirometrijsko testiranje izvodi bez mogućnosti da dođe do prenosa bila kakve infekcije sa pacijenta na pacijenta.

Kako se pripremiti za spirometriju?

Prije testa poželjno je 2h ne konzumirati hranu, naročito ne u većim količinama. Obucite udobnu garderobu kako biste mogli disati punim plućima. Uzimanje inhalatornih lijekova na dan testiranja zavisi od dogovora sa Vašim ljekarom.

U slučaju da je potrebno raditi i bronhodilatatorski test ponesite svoju pumpicu Ventolina na testiranje. Bronhodilatatorski test se radi tako što se prvo uradi spirometrijski test, a zatim se uzme 400mcg Salbutamola (četiri udaha Ventolina) i ponavlja se spirometrija posle 15 –ak minuta.

Cilj bronhodilatatorskog testa je vidjeti kako preporučena inhalatorna terapija poboljšava plućnu funkciju. Test se smatra pozitivnim ako se protok poveća za više od 200 ml.

Kako se izvodi spirometrija?

Smisao testa je izduvati u aparat najvećom brzinom sav vazduh koji imate u plućima nakon dubokog udaha. Pažljivo poslušajte uputstva koja će Vam dati medicinska sestra ili ljekar.

Na nos se stavlja štipaljka koja će spriječiti izbacivanje vazduha preko nosa prilikom izvođenja spirometrije kako bi sav vazduh izdahnuli preko usta. Test se obično ponavlja nekoliko puta kako bi bio što vjerodostojniji.

Šta je rezultat testa?

Vitalni kapacitet (VC) je maksimalna zapremina vazduha od maksimalnog izdaha do masksimalnog udaha. Ukoliko je smanjen, upućuje na restriktivne smetnje disanja. Kod zdravih osoba je VC jednak forsiranom vitalnom kapacitetu (FVC).

Forsirani ekspiratorni volumen (FEV1) ukazuje na količinu vazduha koju snažno možete izdahnuti u prvoj sekundi. Ukoliko je smanjen, ukazuje na opstruktivne smetnje disanja, u nekim slučajevima upućuje i na restriktivne. Tiffenau-ov index je odnos prethodna dva parametra a pokazatelj je snižene funkcije pluća ukoliko je niži od 70%.

Korona virus – lično iskustvo

A sada, podijeliću sa vama svoje lično iskustvo kao pacijent koji je preležao Covid19 infekciju.

Kao ljekar sam bio izložen, u svakodnevnom radu sa plućnim pacijentima, novom virusu kojeg sam na kraju i sam ponio. Poslije ambulantno preležane akutne faze bolesti u blagoj kliničkoj formi i brze negativizacije PCR nalaza pojavile su se značajne tegobe od strane respiratornog i kardiovaskularnog sistema praćene neurološkim manifestacijama koje su trajale nekoliko mjeseci.

Kontinuirano je bio prisutan hronični umor. Uslijedile su brojne dijagnostičke pretrage. Nastupila je borba mog organizma sa ostacima SARS-COV-2 virusa i velika želja za pobjedom nepozvanog gosta u svom tijelu. Danas se bolje osjećam, tegobe su dosta manje izražene, a u međuvremenu sam i vakcinisan.

Pluća su organ koji je najviše pogođen SARS-COV-2 virusom i zato naglašavam da je jako bitno da pratite svoje post COVID-19 stanje u saradnji sa svojim pulmologom koji će vam preporučiti koje dijagnostičke pretrage i testove trebate uraditi kako bi poboljšali kvalitet sopstvenog života.

Ukoliko vam je potreban pulmološki pregled – vaš termin možete da zakažete ovdje.

U nastavku vam preporučujem da pročitate: Tromboza – zgrušavanje krvi kod postCovid pacijenata (LIJEČENJE I ZNAČAJ RANOG OTKRIVANJA)

Guzijan dr Miloš, pulmolog

Arni Centar

Arni Centar

Ostavi komentar

0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x