Bol u kuku – uzroci i liječenje (+ VJEŽBE ZA OSLOBAĐANJE BOLOVA U KUKOVIMA)

Share on facebook
Share on linkedin
Share on email
Share on whatsapp
bol u kuku liječenje

Bol u kuku je vrlo česta pojava sa kojom se susreće veliki broj svjetske populacije. U tekstu koji slijedi sa vama ću podijeliti koji su sve mogući uzroci bolova u kukovima, kako se liječi bol u kuku, te kako možete prepoznati simptome bolnih kukova.

Zglob kuka je vrlo stabilan i snažan zglob. Poznat je kao zglob koga čine dva zglobna tijela: kuglasta glava natkoljenice i čahure karlične kosti. To je zato što je vrh bedrene kosti oblikovan poput lopte. Ova ‘kuglica“ sjedi unutar šuplje duplje u vašoj karlici. Loptasti zglobovi daju najviše pokreta od svih različitih vrsta zglobova u tijelu.

Zglob kuka drži zajedno puno mišića koji su pričvršćeni za kosti jakim tetivama. Ti mišići i tetive grade kapsulu oko zgloba i podupiru njegove pokrete. Pomažu u pokretima u zglobu, podupirući kretanje nogu i gornjeg dijela tijela. Unutar kapsule kuka nalazi se sinovija koja podmazuje zglob sinovijalnom tečnošću i održava hrskavicu zdravom.

Hrskavica se nalazi između kostiju u zglobu kuka kako bi se zaustavilo njihovo trljanje i smanjuje svaki udar prilikom hodanja ili pomicanja kuka. Hrskavica sa sinovijalnom tečnošću amortizuje pokrete u zglobu.  Uz svu ovu podršku, neobično je da se kuk iščaši, čak i nakon povrede prilikom jakog udara. Bol u kuku je opšti izraz za bol koja se osjeća u kuku ili oko zgloba kuka. Ne osjeća se bol uvijek u samom kuku, nego se bol može osjetiti u preponama ili butinama i širiti se do koljena.

Bolovi u kukovima – koji su uroci?

Većinu vremena možete sami liječiti bolove u kukovima jednostavnim tretmanima samopomoći. Ako su vam bolovi u kuku izuzetno jaki ili se nisu poboljšali nakon dvije sedmice redovnog uzimanja analgetskih lijekova protiv bolova, trebali biste posjetiti fizijatra.

Morali biste odmah posjetiti svog fizijatra ako ste imali  pad ili ozljedu kuka, bolovi se pogoršavaju,  imate poteškoća sa svakodnevnim aktivnostima, na primjer hodanjem, penjanjem uz stepenice ili naginjanjem prema naprijed dok sjedite. Određene povrede ili stanja mogu uzrokovati bolove u kuku. Navest ću samo neke od mogućih uzroka bola u kuku.

Upaljene tetive

Najčešći uzrok akutne boli u kuku su upaljene tetive ili tendinitis. Ovo stanje je često zbog previše vježbanja. Ovo stanje može biti vrlo bolno, ali obično tetiva se oporavi u roku od nekoliko dana.

Artritis

Najčešći uzrok dugotrajne boli u kuku je artritis. Artritis može uzrokovati bolove, ukočene i osjetljive zglobove i poteškoće u hodanju. Postoje razne vrste artritisa:

  • Osteoartritis (OA) može biti posljedica starosnog trošenja hrskavice koja se nalazi u zglobu kuka.
  • Trauma zgloba, poput preloma, može uzrokovati traumatični artritis poput osteoartritisa.
  • Infektivni artritis posljedica je infekcije u zglobu koja uzrokuje uništavanje hrskavice.
  • Reumatoidni artritis (RA) posljedica je imunološkog odgovora tijela koji dovodi do napad na zglobove. Ova vrsta artritisa na kraju može uništiti zglobnu hrskavicu i kosti u zglobu kuka kada je neophodna operacija i ugradnja vještačkog zgloba. Osteoartritis je mnogo češći od reumatoidnog artritisa. U slučaju da vam je potreban reumatološki pregled svoj termin možete da zakažete ovdje.

Trohanterični bursitis

Drugi mogući uzrok bola u kuku je trohanterični bursitis. Ovo se stanje događa kada se upali bursa, koja predstavlja vrećicu napunjenu tekućinom u blizini zgloba kuka. Brojni su uzroci koji dovode do trohanteričnog bursitisa, uključujući povredu kuka, prekomjernu upotrebu zglobova ili probleme s držanjem tijela. Ostala stanja poput reumatoidnog artritisa također mogu biti uzroci bolova u kuku. Ovo je stanje mnogo češće kod žena nego kod muškaraca.

Prelomi kuka

Prelomi kuka česti su kod starijih odraslih osoba i onih koji imaju osteoporozu. Osteoporoza predstavlja gubitak koštane mase kosti kada kosti postanu krte i lomljive. Prelomi kuka uzrokuju vrlo iznenadne, jake bolove u kuku i zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć. Postoje komplikacije koje mogu nastati zbog preloma kuka, poput stvaranja krvnog ugruška tromba u venama nogu. Prelom kuka obično zahtijeva hirurški zahvat. Nakon ove operacije neophodna je fizikalna terapija da biste se oporavili.

Postoje i druga, rjeđa stanja koja mogu uzrokovati bolove u kuku. To uključuje sindrom pucketanja kuka i osteonekrozu ili avaskularnu nekrozu.

Sindrom pucketanja kuka

Sindrom pucketanja kuka, koji se najčešće javlja kod plesača ili sportista, karakteriše se pucketanjem u kuku prilikom određenog pokreta u kuku. Ovo pucketanje može se dogoditi kada npr., hodate ili ustajete sa stolice. Stanje je obično bezbolno, ali u nekim slučajevima može uzrokovati bol. Pucketanje kuka s boli obično je znak kidanja hrskavice ili fragmenata hrskavice u kuku.

Osteonekroza

Osteonekroza ili avaskularna nekroza javlja se kada krv ne dolazi do kostiju zglobova kuka, bilo privremeno ili trajno. To može dovesti do gubitka potporne kosti.  U ovom je stanju hrskavica u početku normalna, ali će se vremenom urušavati kako napreduje. Na kraju, najčešće dolazi do preloma kosti ili kidanja malih dijelova fragmenata kosti što uzrokuje bol u kuku. Nije uvijek jasno što uzrokuje osteonekrozu. Povreda zglobova, jaka upotreba steroidnih lijekova ili alkohola i liječenje raka mogu dovesti u veći rizik za ovo stanje osteonekroze. Ali u mnogim slučajevima uzrok nikada nije utvrđen.

Dijagnoza za bol u kuku

Ako se bolovi u kuku nisu smanjili nakon dvije sedmice, trebali biste posjetiti svog fizijatra. Fizijatar će vas pitati o vašem bolu, kada se bol u kuku javlja i pri kojim pokretima se pogoršava. Pitat će kako su počeli vaši simptomi, kako utiču na vaše svakodnevne aktivnosti i boli li vas noću. 

Da li vas boli kada savijate kuk prilikom penjanja i silaženja niz stepenice ili kada oblačite čarape? Često su ovo znaci  problema s kukovima. Doktor fizijatar će prilikom fizikalnog pregleda ispitat vaše kukove kako bi utvrdio koliki je obim pokreta u kukovima, a to će obično pružiti dovoljno informacija za planiranje vašeg liječenja. Ponekad su potrebni i druge dijagnostičke procedure kako bi se postavila tačna dijagnoza kod bola u kuku. Dijagnostičke procedure koje će zatražiti vaš fizijatar mogu biti :

RTG snimak kukova

Rentgenski snimak je često najbolja dijagnostička procedura koja pomaže ortopedu i fizijatru da otkriju šta nije u redu s vašim kukom jer pokazuju stanje kostiju. Oni također mogu pokazati probleme u karlici što bi moglo objasniti vašu bol u kuku. Rtg snimci nisu toliko korisni za gledanje mekih tkiva oko zgloba.

CT skener kuka

CT (kompjutorizirana tomografija) često može biti vrlo korisna za postavljanje dijagnoze ako zglob kuka ima neobičan oblik na prethodno učinjenom Rtg snimku. CT snimke koriste se rendgenskim zracima da bi se prikazali dijelovi ili slojeviti presjeci kuka, koje računar zatim sastavlja kako bi smo dobili 3D sliku kuka.

MRI snimke

MRI (magnetska rezonancija) skeniranje koristi elektromagnetne talase za izgradnju slike koja pokazuje što se događa s mekim tkivom, poput mišića i tetiva, unutar vašeg kuka i pomaže pri otkrivanju uzroka bolova u kuku. MRI kuka je posebno koristan za dijagnostikovanje bolnog stanja avaskularne nekroze, koja smanjuje protok krvi do krajeva kosti, uzrokujući njihovo propadanje tj.nekrozu kosti.

Krvne laboratorijske pretrage

Ako vaš fizijatar misli da je vaš bol u kuku uzrokovan infekcijom ili reumatoidnim artritisom, krvne pretrage često mogu pomoći u identifikaciji uzroka problema.

Fizikalna terapija za bol u kuku

Vaš će fizijatar preporučiti fizikalnu terapiju za bol u kuku na osnovu vaše dijagnoze . Fizioterapeut će vas naučiti vježbati, i naučiće vas važnosti povećanja ukupne dnevne tjelesne aktivnosti te kako zaštititi zglob kuka tokom hodanja, sjedenja, penjanja stepenicama, stajanja, nošenja tereta i kako ležati i spavati u krevetu.

Fizikalni pregled će otkriti sve vaše specifične fizičke probleme koji su povezani sa bolom u kuka, poput gubitka pokreta, slabosti mišića ili problema s ravnotežom. Više o fizikalnoj terapiji i fizikalnom pregledu možete pročitati ovdje, gdje možete i zakazati vaš termin kod fizijatra. Rješavanje problema u okolnim dijelovima tijela, poput kičme i donjih ekstremiteta tj. nogu, važno je za liječenjen bola u  kuku.

U slučaju da imate bolove u donjem dijelu leđa i zanima vas kako da ih se riješite – pisali smo i o tome na našem blogu. Tekst možete pročitati ovdje.

Bol u kuku može se smanjiti jednostavnim, sigurnim i učinkovitim tjelesnim aktivnostima poput hodanja, vožnje biciklom ili plivanja. Iako tjelesna aktivnost može odgoditi nastanak invalidnosti zbog problema u kuku, ljudi najčešće izbjegavaju biti fizički aktivni zbog boli i ukočenosti koju osjećaju, zbunjenosti oko toga koliko i koju vježbu trebaju raditi i ne znajući kada će vidjeti korist. Vaš će vas fizioterapeut moći voditi u učenju ličnog programa vježbanja koji će vam pomoći smanjiti bol u kuku i ukočenost.

Vaš fizioterapeut će sarađivati ​​sa vama kako bi smanjili bol u kukovima,  poboljšali pokrete nogu, kuka i leđa, poboljšali svoju snagu, ravnotežu i  hod. Vaš fizioterapeut može koristiti različite vrste fizikalne terapije za kontrolu i smanjenje vaše boli, uključujući ledelektričnu stimulaciju Compex tens, Interferentnu struju, galvanizaciju, diadinamske struje, laser, radiofrekvenu Tecar terapiju, vježbe i manualne terapeutske tehnike Syriax ili Muligan za bolju mobilizaciju zglobova i mobilizacije mekih tkiva.

Ffizijatar i/ili fizioterapeut će osmisliti poseban program liječenja kako bi ubrzao vaš oporavak.

Kineziterapija – vježbe za bol u kuku

Vježbe za poboljšanje obima pokreta u kuku vam preporučuje ljekar fizijatar i vaš fizioterapeut.

Važno je biti aktivan – trebali biste pokušati svakodnevno raditi vježbe koje su vama preporučene. Ponovite svaku vježbu između 5–10 puta i pokušajte izvoditi cijeli niz vježbi 2-3 puta dnevno.

Započnite s vježbanjem polako i povećavajte broj ponavljanja vremenom. Ne zaboravite nastaviti čak i kada nemate bol u kuku da bi se spriječio povratak simptoma.

Također je dobra ideja pokušati povećati opštu kondiciju redovnim hodanjem ili plivanjem, to će ojačati cijelo tijelo – što pomaže podršku kukovima. Takođe redovnim vježbanjem možete poboljšati vaše opšte zdravlje, kondiciju i izgled. Preporučit ću vam jednostavne vježbe istezanja, jačanja i stabilizacije u kuku.

Važno je ne pretjerati sa vježbanjem ako vas boli. Normalno je osjećati bol u mišićima nakon vježbanja, ali trebali biste prestati i potražiti savjet fizijatra ili fizioterapeuta ako imate bolove u zglobovima koji traju više od nekoliko dana. Ako ste imali operaciju kuka i ugradili vještački kuk, vjerojatno će vam se savjetovati da polako vježbate prvih šest sedmica i da se ne forsirate previše. Pitajte svog fizioterapeuta sa kojim vježbama vam preporučuju da započnete i kako ih raditi.

Sljedeće su vježbe namijenjene istezanju, jačanju i stabilizaciji struktura koje podupiru kuk.

Fleksija kuka (jačanje mišića fleksora kuka)

Držite se za radnu površinu i marširajte na mjestu kako biste naizmjenično podigli koljena prema prsima. Ne dovodite butinu iznad 90 stepni. Ilustracija pacijenta koji maršira u mjestu.

Ekstenzija u kuku

Pomaknite nogu unazad, držeći koljeno ravno. Čvrsto stisnite zadnjicu i držite pet sekundi. Ne naginjte se naprijed. Držite se za stolicu ili radnu površinu za potporu.

Ilustracija kako pacijent stoji dok se drži za sto, pomičući nogu unazad i držeći je ispruženo.

Abdukcija u kuku (jačanje mišića odmicača)

Podignite nogu bočno, pazeći da nogu ne okrenete prema vani. Zadržite pet sekundi i polako vratite nogu, držeći tijelo ravno tokom izvođenja vježbi. Držite se za stolicu ili radnu površinu prilikom izvođenja vježbe.

Ilustracija kako pacijent stoji i drži se za stolicu, podižući nogu bočno.

Vježba podizanja pete do zadnjice

Savijte koljeno da povučete petu prema dnu. Držite koljena u liniji, a koljeno je usmjereno prema podu.

Ilustracija kako pacijent stoji dok se drži za sto i savija koljeno prema gore.

Mini čučanj (jačanje kukova)

Čučnite dok koljena ne budu iznad nožnih prstiju. Brojite do broja pet ako je moguće. Držite se za radnu površinu za potporu ako primjetite da vam je potrebno.

Ilustracija kako pacijent čuči, dovodeći koljena prema nožnim prstima.

Vježba za jačanje kvadricepsa

Smotajte peškir i stavite ga ispod koljena. Zadnji dio bedara zadržite na peškiru i ispravite koljeno kako biste podigli nogu od poda. Zadržite pet sekundi, a zatim polako spustite. Podiže nogu s poda.

Ilustracija pacijenta kako leži na leđima s jednom savijenom nogom i jednom ravnom nogom s peškirom ispod koljena.

Vježba za kvadriceps

Povucite nožne prste i zglobove prema sebi, dok nogu držite uspravno i čvrsto pritiskajte koljeno o pod. Trebali biste osjetiti stezanje u prednjem dijelu natkoljenice. Zadržite pet sekundi i opustite se. Ova vježba se može izvoditi i iz sjedećeg položaja ako vam je ovo ugodnije.

Ilustracija kako je pacijent legao ispruženih nogu, povlačeći nožne prste i zglobove prema sebi dok je koljena gurnuo na pod.

Vježba za stomačne mišiće karličnog dna (jačanje / stabilizacija)

Lezite na leđa savijenih koljena. Stavite ruke ispod donjeg dijela leđa i povucite leđa prema podu. Držite 20 sekundi .

Ilustracija pacijenta kako leži na leđima savijenih koljena i ruku pod lumbalnim dijelom leđa.

Most vježba

Lezite na leđa savijenih koljena i stopala ravno na podu. Podignite karlicu i donji dio leđa od poda. Zadržite položaj pet sekundi, a zatim polako spustite dole.

Ilustracija pacijenta kako leži na leđima, stojeći, podižući karlicu i donji dio leđa od poda.

Podizanje koljena (istezanje)

Lezite na leđa. Povucite svako koljeno na prsa, držeći drugu nogu uspravnom. Povucite koljeno do momenta da osjetite istezanje, zadržite oko 10 sekundi i opustite se. Ponovite 5-10 puta. Ako je ovo teško, pokušajte kliznuti petom uvis.

Ilustracija kako je pacijent legao na leđa i vukao koljeno prema grudima.

Vanjska rotacija kuka (istezanje)

Sjedite tako da postavite savijena koljena i stopala ispred sebe. Po potrebi pritisnite koljena prema podu koristeći ruke. Alternativno, lezite na leđa i razdvojite koljena, držeći stopala zajedno. Podignite pokret do momenta da osjetite istezanje, zadržite oko 10 sekundi i opustite se. Ponovite 5-10 puta.

Tokom ili nakon vježbanja možete se osjećati blago nelagodno, ali to bi se trebalo riješiti u roku od 24 sata. Ne bi trebalo biti bolno. Ako osjetite iznenadnu bol, prestanite vježbati i potražite savjet vašeg fizijatra ili fizioterapeuta.

Kada bol u kuku zahtijeva operaciju?

U težim slučajevima osteoartroze kuka, zglobna hrskavica kuka degeneriše dok se kost trlja o kost. Ovo stanje može zahtijevati operaciju zamjene zgloba kuka.

Fizikalna terapija važan je dio posthirurškog oporavka koji može potrajati nekoliko mjeseci. Ako se podvrgnete operaciji zamjene zgloba kuka, fizikalnu terapiju započinjte još u vašoj bolničkoj sobi kako biste mogli ustati iz kreveta. Fizioterapeut će vas naučili hodanju te će vam objasniti sve pokrete koje morate izbjegavati kako biste zaštitili  područje kuka.

Ukoliko vam je potreban pregled kod fizijatra vaš termin možete da zakažete ovdje.

Arni Centar

Arni Centar

Ostavi komentar

0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x