Bol u ramenu (UZROCI, VRSTE I TERAPIJA)

bol-u-ramenima

Bol u ramenu je veoma česta nelagoda koju osjeća veliki broj ljudi različite starosne dobi.

Ono što većina ljudi naziva ramenom je skup nekoliko zglobova koji se kombinuju sa tetivama i mišićima kako bi omogućili širok obim pokreta u ruci – od grebanja leđa do bacanja predmeta kao što je lopta.

Međutim, mobilnost ima svoju cijenu. To može dovesti do sve većih problema s nestabilnošću ili udarom mekog tkiva ili koštanih struktura u vaše rame, što dovodi do bola.

Bol u ramenu možete osjetiti kad pomjerate rame ili možete osjetiti bol bez obzira na pokret koja se javlja non stop. Bol u ramenima može biti privremena ili se može da potraje i da zahtijeva medicinsku dijagnozu i liječenje.

Ovim tekstom želimo vam pojasniti koji su to najčešći uzroci bola u ramenu, kao i neke opšte mogućnosti liječenja. Vaš doktor fizijatar ili ortoped može vam nakon pregleda dati detaljnije informacije o uzroku vašeg bola u ramenu i preporučiti koja je fizikalna terapija najbolja za vas.

Termin za pregled kod fizijatra možete da zakažete ovdje.

Bol u ramenu i oštećenje funkcije ramenog zgloba u vidu ograničenja pokreta i slabosti mogu biti manifestacija promjena koje se dešavaju u samom zglobu ramena ili su uzrokovani promjenama ili oštećenjem drugih, udaljenih dijelova tijela (vrata, žučne kese, pluća). Ponekad je uzrok bola u ramenu bezazlen, brzo se otkrije i lako liječi, a ponekad se radi o upornim, dugotrajnim  i iscrpljujućim bolovima koji sporo prolaze. Prema vremenu nastanka bolovi mogu biti akutni sa trajanjem do 3 mjeseca, a nakon tog perioda bol prelazi u hroničnu. Što se prije otkrije uzrok bola i liječenje je efikasnije.

Uzroci bola u ramenu

Većina problema s ramenima spada u četiri glavne kategorije:

  • 1. Upala tetiva (bursitis ili tendinitis)
  • 2. Nestabilnost ramena
  • 3. Artritis
  • 4. Prelom (slomljena kost)

Drugi mnogo rjeđi uzroci bolova u ramenu su tumori, infekcije i problemi povezani sa živcima koji idu iz vratne kičme i prolaze kroz rame i idu duž ruke.

Bursitis

Burse su male vrećice ispunjene tečnošću koje se nalaze u zglobovima po tijelu, uključujući i rame. Djeluju kao jastuci između kostiju i prekrivajućih mekih tkiva i pomažu u smanjenju trenja između kliznih mišića i kosti. Ponekad prekomjerna upotreba ramena dovodi do upale i oticanja burze između rotacijske manšete i dijela lopatice poznatog kao akromion. Rezultat je stanje poznato kao subakromijalni bursitis.

Bursitis se često javlja zajedno sa tendinitisom rotatorne manžetne. Mnoga tkiva u ramenu mogu postati upaljena i bolna. Mnoge svakodnevne aktivnosti, poput češljanja kose ili oblačenja, mogu postati teško izvodljive i bolne.

Tendinitis

Tetiva je završni dio mišića koji kao kanap povezuje mišić sa kostima. Većina tendinitisa rezultat je upale u tetivi. Tendinitis može biti:

1. Akutni  tendinitis koji se javlja npr. kod pretjeranog bacanje lopte ili druge aktivnosti iznad glave tokom rada ili sporta.

2. Hronični tendinitis koji se javlja kod degenerativne bolesti poput artritisa ili ponavljajućeg trošenja hrskavice zgloba ramena zbog starosti.

Najčešće zahvaćene tetive u ramenu su četiri tetive rotatorne manžetne i jedna od tetiva bicepsa. Rotatorna manžeta sastoji se od četiri mala mišića i njihovih tetiva koji pokrivaju glavu nadlaktice i drže je u ramenoj duplji. Vaša rotatorna manžeta pomaže u pružanju pokreta i stabilnosti ramena. Fizikalna terapija će uspiješno riješiti tendinitis u ramenu.

Cijepanje tetiva

Cijepanje i kidanje tetiva može nastati iz akutnih povreda ili degenerativnih promjena tetiva kod starijih usljed dugotrajnog prekomjernog korištenja i trošenja hrskavice ili iznenadne povrede. Cijepanje tetive može biti djelimično ili može potpuno odvojiti tetivu od njenog pripoja za kost. U većini slučajeva potpunih cijepanja, tetiva se odvaja od svog pripoja za kost. Povrede rotacione manšete i tetive bicepsa među najčešćim su povredama. Adekvatna fizikalna terapija dovodi do regeneracije tetive.

Impingement sindrom

Udar o rame se događa kada vrh lopatice (akromion) vrši pritisak na meka tkiva koja se nalaze ispod njih kada se ruka odigne od tijela. Kako se ruka podiže, akromion trlja, ili “udara” o tetive rotacione manšete i bursu. To može dovesti do burzitisa i tendinitisa, uzrokujući bol i ograničavajući pokrete u ramenu. Ovaj sindrom je čest i zahtijeva fizikalnu terapiju od koje terapija laserom i Tecar terapija imaju najbolje rezultate.

Nestabilnost ramena

Nestabilnost ramena nastaje kao rezultat iznenadne povrede ili prekomjerne upotrebe ramena. Iščašenja ramena mogu biti djelimična, pri čemu gornji kraj glave kosti nadlaktice samo djelimično izlazi iz ležišta. To se naziva subluksacija. Potpuna dislokacija znači da ovaj dio kosti nadlaktice izlazi skroz iz ležišta.

Jednom kada ligamenti, tetive i mišići oko ramena postanu labavi ili rastrgani, dislokacije se mogu često ponavljati. Čestim ponavljanjem ovih iščašenja, koja mogu biti djelimična ili potpuna, dolazi do bola i nesigurnost kada podižete ruku ili je odmaknete od tijela. Ponovljene epizode subluksacija ili iščašenja dovode do povećanog rizika od razvoja artritisa u zglobu. Rješenje je fizikalna terapija i vježbe kojim ćete ojačati mišiće ramenog pojasa. U slučaju da vam je potreban pregled kod fizijatra radi uspostavljanja fizikalne terapije vaš termin možete da zakažete ovdje.

Kalcifikat u ramenu

Kalcificirano rame znači da se u tetivama nalaze naslage kristala kalcijuma koji se prikače za humeralnu glavu ramenog zgloba (rotatorna manžeta). Naslage kalcijuma mogu više ili manje formirati velike naslage koje često uzrokuju bol u ramenu.

Uzrok kalcifikacije je smanjen protok krvi oko određenih tetiva koji vremenom stvara kalcifične naslage. Drugi uzrok može biti taj što tetive (degeneracija tetiva) ne zarastaju pravilno kao dio normalnog procesa starenja i kao posljedica toga stvaraju kalcifikate u ramenu.

Naslage kalcijuma u ramenom zglobu ne uzrokuju uvijek bol. Prekomjerne naslage kalcijuma, međutim, često rezultiraju bolnom upalom burze u ramenskom zglobu.

U početku se bol osjeća samo kod određenih pokreta, posebno pri aktivnostima iznad glave i rotacijskim pokretima ruke. Vremenom se bol povećava i postaje akutna čak i noću ili tokom odmora. Ovaj bol najčešće se širi u nadlakticu.

Iritacija u zglobu također često dovodi do upale burze u ramenom zglobu. Povremeno se pojave prilično jaki napadi bola, i što je zanimljivo, ti se napadi dogode kada se naslage kalcijuma spontano isuše. Ekstremne promjene u bolu s akutnim pogoršanjima tipične su za ovo stanje. Ultrazvučnim pregledom ramena obično se može razjasniti da li postoji kalcifikat u ramenu. Druga opcija je rtg. snimak kako bi se jasnije pokazla veličina kalcifikata u ramenu. Ne postoji stroga korelacija između veličine naslaga kalcijuma i jačine bola.

Liječenje bi u svakom slučaju trebalo započeti konzervativnim – nehirurškim mjerama. Prvi pokušaji su hlađenje i protivupalni lijekovi (masti, tablete ili injekcije) za ublažavanje bolova. Elektroterapija i ultrazvučna terapija trebaju stimulisati metabolizam do te mjere da se u najboljem slučaju naslage raspadaju. Terapija udarnim talasom Schock wave je jedna od najboljih vrsta terapije kojom se razbija kalcifikat u ramenu.

Artritis

Bolovi u ramenu također mogu biti posljedica artritisa. Postoje mnoge vrste artritisa. Najčešći tip artritisa u ramenu je osteoartritis, poznat i kao “habanje” artritis tj.oštećenje hrskavice u zglobu ramena. Simptomi kao što su otok, bol i ukočenost obično počinju tokom srednje životne dobi. Osteoartritis se razvija polako, a bol koji uzrokuje artritis s vremenom se pogoršava.

Osteoartritis može biti povezan sa sportskim ili radnim povredama ili hroničnim trošenjem usljed nekog svakodnevnog pokreta u ramenu. Druge vrste artritisa mogu biti povezane sa povredama tetiva rotatorne manšete, infekcijom ili upalom sluznice zgloba. Često će ljudi izbjegavati pokrete u ramenu pokušavajući umanjiti bol kod artritisa. To ponekad dovodi do stezanja ili ukrućenja dijelova mekog tkiva zgloba, što rezultira bolnim ograničenjem pokreta. Kod ovakvog bola u zglobu koristi se fizikalna terapija koja će potaknuti regeneraciju hrskavice, npr. Tecar, ali se često ubrizgavaju i kortikosteroidne injekcije u sam zglob.

Prelom

Prelomi su povrede pri kojima se narušava integritet kosti i dolazi do lomljenja kosti. Prelomi ramena obično zahvataju ključnu kost, humerus (nadlaktica) i lopaticu.

Prelomi ramena su češći kod starijih pacijenata i rezultat su pada sa visine. U mlađih pacijenata prelomi ramena često su uzrokovani velikom traumom poput nesreće u motornom vozilu ili kontaktne sportske povrede.

Prelomi često uzrokuju jak bol, oticanje i modrice na ramenu.

Fizikalni pregled za bol u ramenu

U slučaju akutne povrede ramena koja uzrokuje intenzivan bol, potražite medicinsku pomoć što je prije moguće. Ako su bolovi slabiji, odmorite se nekoliko dana da biste vidjeli hoće li vrijeme riješiti problem i da li će bol nestati. Ako simptomi potraju, potražite fizijatra i uradite fizikalni pregled.

Vaš će fizijatar provesti temeljnu procjenu kako bi utvrdio uzrok bola u ramenu i pružio vam mogućnost fizikalne terapije. Sveobuhvatan pregled bit će potreban kako bi se pronašli uzroci bolova u ramenu. Vaš fizijatar će potražiti fizičke abnormalnosti, oticanje, deformacije ili slabost mišića i provjeriti ima li osjetljivih područja. Fizijatar će posmatrati obim pokreta i snage vašeg ramena.

Dijagnostički testovi i procedure za rame

Vaš fizijatar može odraditi određene testove koji će mu pomoći da identifikuje uzrok boli i bilo koje druge probleme u ramenu. Navest ćemo samo neke od dijagnostičkih pregleda.

1. RTG snimak ramena. Na ovim slikama će se naći povrede kostiju koje čine vaš rameni zglob, prelomi ili kalcifikati.

2. Snimanje magnetnom rezonancom (MRI) i ultrazvuk. Ova slikovna ispitivanja stvaraju bolje slike mekih tkiva. Magnetna rezonanca može pomoći fizijatru da prepozna povrede ligamenata i tetiva koje okružuju vaš rameni zglob. Ultrazvučni pregled daje brzu procjenu fizijatru o stanju tetiva, ligamenata i mišića koji će pomoći da se sprovede najbolja fizikalna terapija.

3. Skeniranje kompjuterskom  tomografijom (CT). Ovo snimanje kombinuje rendgenske zrake i kompjutersku tehnologiju kako bi se dobio vrlo detaljan prikaz kostiju u području ramena.

4. EMNG (elektromioneurografija), za procjenu funkcije živaca i mišića ramena.

5. Artroskopija. U ovom hirurškom zahvatu vaš ortoped gleda unutrašnjost zgloba optičkom kamerom. Artroskopija može pokazati povrede mekog tkiva koje nisu vidljive fizičkim pregledom, rendgenom i drugim testovima. Kao pomoć u pronalaženju uzroka boli, artroskopija se može koristiti i za terapiju jer se prilikom artroskopije mogu raditi manje intervencije u cilju rješavanja bola u ramenu.

Terapija za bol u ramenu

Promjene svakodnevne aktivnosti i izbjegavanje pokreta u ramenu koji prouzrokuje bol mogu pomoći prilkikom liječenja bola u ramenu. Tretman obično uključuje odmor, promjenu aktivnosti i fizikalnu terapiju koja će vam pomoći da poboljšate snagu i fleksibilnost ramena. Najbolje je izbjegavanje prenaprezanja ili pretjerivanja u aktivnostima u kojima dolazi do bola u ramenu.

Lijekovi za ublažavanje bolova u ramenu

Fizijatar vam može propisati lijekove za smanjenje upale i bolova. Ako su lijekovi propisani za ublažavanje bolova, treba ih uzimati samo prema uputama. Vaš fizijatar može takođe preporučiti injekcije različitih lijekova ili steroida za ublažavanje bolova.

Hirurgija ramena

Za rješavanje nekih većih problema sa ramenom može biti neophodna operacija. Međutim, velika većina pacijenata sa bolom u ramenu odgovoriće na jednostavne metode liječenja kao što su mijenjanje aktivnosti, odmor, fizikalnu terapiju, vježbanje i lijekove.

Određene vrste problema s ramenima, poput ponavljanih iščašenja i nekih suza rotacione manšete, možda neće imati koristi od vježbanja. U tim se slučajevima operacija može preporučiti prilično rano.

Operacija može uključivati ​​artroskopiju za uklanjanje ožiljnog tkiva ili popravljanje pocijepanih tkiva ili otvorene operacije ramena za veće rekonstrukcije ili zamjenu ramena.

Fizikalna terapija bola u ramenu

Većina bolova u zglobu ramena uzokovana je: istegnućem tetiva mišića stabilizatora ramena akutnog ili hroničnog stadijuma, upalama burzi (sluznih kesica), kalcifikatima u mišićima, mišićnog disbalansa u jačini i snazi, djelimičnim ili potpunim prekidom mišićnih vlakana, te oštećenjem zglobne hrskavice. 

Liječenje bola u ramenu uz oštećenje funkcije ovog zgloba je primarna djelatnost ljekara fizijatra i ortopeda. Nakon postavljanja dijagnoze koja se samo potvrđuje nekom od dijagnostilkih procedura (rendgenom, ultrazvukom ili magnetnom rezonancom) pristupa se fizikalnoj terapiji. 

Ukoliko se radi o lokalnim promjenama na zglobu ramena ili bolom uzrokovanom u vratnom dijelu kičme terapija je konzervativna tj. fizikalna. Od fizikalnih procedura koristimo IFS-interferentne struje, ultrazvuk, elektrostimulaciju, tecar radiofrekventnu terapiju, laser i TENS Compex .

Ukoliko se fizikalnim tretmanom ne uspije otkloniti bol i poboljšati funkcija ramena pristupa se liječenjem injekcijama kortikosteroida, PRP tretmanima ili terapijom udarnim talasima (Schock wave- ESWT).

Ukoliko se radi o rupturi mišića rotatorne manžetne koja se kod mladih aktivnih pacijenata hirurški liječi po završenom operativnom tretmanu slijedi postoperativna rehabilitacija u trajanju od 6-12 mjeseci.

U slučaju da vam se tekst svidio preporučujemo vam da pročitate i: Bol u kuku – uzroci i liječenje (+ VJEŽBE ZA OSLOBAĐANJE BOLOVA U KUKOVIMA)

Zakažite vaš termin za pregled kod fizijatra klikom na ovaj link.

Arni Centar

Arni Centar

Ostavi komentar

0
Would love your thoughts, please comment.x